Brdo Gorica (130 m) nalazi se u samom centru grada Podgorice. Okruženo je na sjeveru naseljem Zagorič, na jugu naseljem Nova Varoš, na zapadu rijekom Moračom, a na istoku naseljem Masline. U reljefu pruža se pravcem: jugozapad-sjeveroistok. Samo naselje dobilo je naziv po ovom brdu ispod kojeg se počelo razvijati. Brdo Gorica ima višestruki značaj za stanovnike Podgorice. Ranije vojno strateški, a sada socijalni, kulturno-istorijski, sportsko-rekreativni i zdravstveni značaj.
Geomorfološki gledano Gorica je brdo ili hum. Predstavlja kupasto uzvišenje u obliku brežuljka od krečnjaka, koje se diže sa uravnjenog dna Zetske ravnice. Samo brdo je kraško-travnato uzvišenje koje je u XX vijeku pošumljeno. Brdo je hidrološki suvo bez prisustva izvora na topografskoj površini, sem par izvora koji se nalaze u samom koritu Morače do kojih se može stići jedino plivajući ili kajakom. Ko god da je kontrolisao Podgoricu kroz njenu istoriju koristio je njene humove kao strateške osmatračke tačke sa kojih se moglo vidjeti ko dolazi ka naselju, s obzirom da se humovi nalaze u Zetskoj ravnici.

Pročitajte više…

Park šuma Gorica predstavlja uređenu urbanu zelenu površinu formiranu antropogenim uticajem, koju karakteriše značajno bogatstvo vrsta biljnog i životinjskog svijeta. Rezultati ranijih i istraživanja realizovanih za potrebe izrade Studije zaštite park šume Gorica, ukazuju da ovo područje naseljava više od 400 biljnih vrsta, od kojih oko 10% pripada endemičnim, endemoreliktnim i reliktnim. Od 13 vrsta biljaka zaštićenih nacionalnim zakonodavstvom, izdvojićemo orhideje – Ophrys scolopax subsp. cornuta, Orchis morio, O. papilionacea, Serapias vomeracea, Spiranthes spiralis, ciklamu – Cyclamen hederifolium, mrazovac – Colchicum hungaricum, sabljicu – Hermodactylus tuberosus, visibabu – Galanthus nivalis. Na Gorici živi 160 vrsta gljiva, sa 13 vrsta značajnih sa aspekta zaštite. Kada govorimo o gljivama, značajno je istaći da je vrsta Pseudoboubovia benkertii opisana na osnovu materijala koji je sakupljen upravo na brdu Gorica. Goricu naseljava nešto više od 50 vrsta mahovina, među kojima su 3 vrste koje u Crvenoj listi mahovina Crne Gore imaju status ugroženih vrsta. Ništa manje zanimljiva i raznovrsna je i fauna Gorice. U okviru 80 vrsta beskičmenjaka, na ovom prostoru je pronađeno je 12 vrsta paukova i 68 vrsta insekata od čega 38 vrste leptira, 10 vrsta tvrdokrilaca, 13 vrsta pravokrilaca, 2 vrste bogomoljki i 5 vrsta opnokrilaca. Među ovim grupama, 8 vrsta je značajno u nacionalnom i međunarodnom kontekstu. Od 14 evidentiranih vrsta gmizavaca, 10 je zaštićeno nacionalnim zakonodavstvom, među kojima su kopnena kornjača – Testudo hermanni, blavor – Pseudopus apodus, sljepić – Anguis fragilis complex, zidni gušter – Podarcis muralis, zelembać – Lacerta viridis. U fauni ptica park šume Gorica registrovano je 218 vrsta, od čega 77 vrsta pripada pravim stanovnicima ptičjeg svijeta Gorice. Ove vrste nalazimo na ovom prostoru stalno, ili za vrijeme gniježđenje, zimovanja ili seobe. Od ovih vrsta, 72 vrste zaštićene nacionalnim zakonodavstvom. Kada su sisari u pitanju, Goricu karakteriše prisustvo 3 vrste slijepih miševa, koje su zaštićene nacionalnom legislativom.