Brdo Gorica

Brdo Gorica (130 m) nalazi se u samom centru grada Podgorice. Okruženo je na sjeveru naseljem Zagorič, na jugu naseljem Nova Varoš, na zapadu rijekom Moračom, a na istoku naseljem Masline. U reljefu pruža se pravcem: jugozapad-sjeveroistok. Samo naselje dobilo je naziv po ovom brdu ispod kojeg se počelo razvijati. Brdo Gorica ima višestruki značaj za stanovnike Podgorice. Ranije vojno strateški, a sada socijalni, kulturno-istorijski, sportsko-rekreativni i zdravstveni značaj.
Geomorfološki gledano Gorica je brdo ili hum. Predstavlja kupasto uzvišenje u obliku brežuljka od krečnjaka, koje se diže sa uravnjenog dna Zetske ravnice. Samo brdo je kraško-travnato uzvišenje koje je u XX vijeku pošumljeno. Brdo je hidrološki suvo bez prisustva izvora na topografskoj površini, sem par izvora koji se nalaze u samom koritu Morače do kojih se može stići jedino plivajući ili kajakom. Ko god da je kontrolisao Podgoricu kroz njenu istoriju koristio je njene humove kao strateške osmatračke tačke sa kojih se moglo vidjeti ko dolazi ka naselju, s obzirom da se humovi nalaze u Zetskoj ravnici.
Na samoj Gorici postoje kulturno-istorijski spomenci: Crkva Sv. Đorđa i Spomenik borcu partizanu.
Crkva Sv. Đorđa, smještena u podnožju Gorice, brda po kom je grad dobio ime, izgrađena je između X i XI vijeka. Crkva Svetog Đorđa je najstarija aktivna hrišćanska bogomolja na prostoru Crne Gore.

Gorica je park šuma koja je uvijek služila za šetnju i rekreaciju ljudi u prirodi. Poslednjih godina sve više ljudi je koristi i kao mjesto za sticanje fizičke kondicije iz raznih sportsko-rekreativnih i profesionalnih disciplina. Sam boravak u prirodi je ljekovit, pogotovo u šumi (poput borove na Gorici), a dokazano je da borovi ispuštaju hemijske supstance fitocide koje prečišćavaju (sterilišu) vazduh. U tome se ogleda i zdravstveni značaj Gorice za ljudski organizam. Brdo je prirodni štit protiv sjevernog vjetra zimi, a ljeti su temperature vazduha znatno niže nego u samom centru Podgorice. Na brdu se nalazi teretana na otvorenom, manji fudbalski teren sa vještačkom travom, betonski višenamjensko-sportski poligon. Duž cijelog brda se nalazi biciklistička i pješačka staza.
Brdo Gorica u florističkom pogledu predstavlja pravu prirodnu, botaničku baštu, u kojoj cvjetaju biljke tokom čitave godine. Zimi je neprekidno u cvijetu Colchicum hungaricum a već u januaru i februaru dolaze endemični kaćuni (Crocus dalmaticus i Crocus weldenii), potom dvije dekorativne romuleje (Romutea bulbocodium i Romulea linaresii) i vrsta Hemmodactylus tuberosus. Na Gorici raste nekoliko dekorativnih vrsta iz familije orhideja, zatim pelin (Salvia officinali). Sađena šuma (uglavnom alpski bor i čempres) u potpunosti potiskuje autohtonu floru.
Na Gorici se nalazi monumentalni spomen-kompleks – Spomenik partizanu borcu. Svečano je otvoren 1957. godine. Spomenik je orijentisan južno i osovinski postavljen tako da se nadovezuje na ortogonalnu matricu centralne gradske zone (Nove varoši), tj. na liniju pružanja Njegoševe ulice.

Spomenik ima mauzolejski karakter. U njemu se nalaze posmrtni ostaci 66 narodnih heroja NOR-a (1941-45) i 2 revolucionara. Međutim, spomenik predstavlja i neku vrstu centralnog spomen-mjesta svih stradanja u NOR-u, o čemu svjedoče natpisi u unutrašnjosti, koji ukazuju na sve poginule na teritoriji Crne Gore. Cijeli kompleks je urađen u bijelom kamenu iz Spuža što cijelom kompleksu daje utisak monolitnosti i monumentalnosti.

Posebna vrijednost ovog arhitektonskog rješenja ogleda se u vještom ukopavanju mauzolejskog prostora i formiranju monumentalnog pristupnog stepeništa koje vodi posjetioca najprije do mauzoleja, a zatim, sa dva bočna stepeništa do gornjeg platoa.
Posebnu umjetničku vrijednost spomeniku daju dvije monumentalne skulpturalne figure „partizana-borca” – stražara slobode, visine ~ 2.5-3m, koje se nalaze na donjem platou. Skulpture su takođe urađene od bijelog kamena, što cijelom kompleksu daje utisak monolitnosti i monumentalnosti.
Unutrašnjost mauzoleja je obložena kamenim pločama u crvenoj boji, na kojima su imena narodnih heroja i revolucionara, kao i dodatni podaci i natpisi antifašističkog karaktera („U Narodno-oslobodilačkoj borbi od 1941. do 1945. godine palo je 6780 boraca i rukovodilaca iz Crne Gore…”,”… a 7479 sinova i kćeri crnogorskog naroda ubili su fašistički okupatori i domaći izdajnici”; na centralnoj gredi stoji natpis „Oni su voljeli slobodu više od života”).
Na Gorici je 2018. godine otvoren Mediteranski vrt tipa javno-edukativnog parka u kome su zasađene razne vrste mediteranskog voća, ljekovitog bilja i mediteranskog drveća. Cilj je promocija volonterskog rada (čijim naporima je i park podignut, uz odobrenje Glavnog grada iz kojeg su prepoznali važnost ovog projekta) i edukacija mladih naraštaja iz oblasti biologije, ekologije i odgovornog građanskog ophođenja prema prirodi. Socijalizacija eko-aktivista kroz druženje u prirodi je takođe jako bitan faktor. Na brdu Gorica organizuju se takođe fakultetske terenske nastave i školski edukativni izleti.